Nezavesti u psihologiji

Uloga nesvesnog u životu svake osobe je veoma sjajna. Navike, veštine i navike nose nesvesnu osnovu. Svest o svim zakonima interakcije svesti i supersutnosti, proučavanje osobina i tehnika nesvesnog, omogućava svakoj osobi da samopouzdano prošeta kroz život, poboljšava efikasnost svojih akcija, uspješno reši njihove životne probleme

Psihološko nesvesno označava totalnost mentalnih procesa, fenomena, akcija i stanja, u utjecaju i funkcionisanju čoveka koji nije u stanju da se realizuje. Oni leže van ljudskog uma, nesvesni i ne mogu se kontrolisati svesnošću, barem u određenom trenutku. Pronalazač nesvesnog u ljudskoj psihi i čitav deo nesvesne psihologije bio je Sigmund Freud. Bio je jedan od prvih koji je pokrenuo pitanje netačnosti identifikacije svesti sa ljudskom psihom. Frojd veruje da problemi nesvesnog predodređuju ljudsko ponašanje.

Razlikuju se sledeće vrste nesvesnog:

  1. Prirodno nesvesno, koje se sastoji od instinkta, vozi, kolektivno nesvesno. Treba napomenuti da je izraz "kolektivno nesvesno" uveden u psihološku književnost švajcarskog psihoterapeuta K.G. Jung. Kolektivno nesvesno, prema Jungu, je padavina funkcionisanja predaka serije životinja. Karakteriše ga činjenica da njen sadržaj nikada nije bio u svesnosti i nasledio je od predaka.
  2. Lični ili individualni nesvesni proces se sastoji od sadržaja koji su nekada bili svesni, ali su na kraju nestali iz svesti.

Nesvesno je preplavljeno ogromnom količinom informacija, iskustava i sjećanja, mnogo više od vidljive strane svijesti svakog pojedinca. Pristup ovom životnom prtljagu nije tako jednostavan, ali neko ko uspije zauvek će zaboraviti na neuspjehe u bilo kojoj oblasti djelovanja.