Heljda kao siderat

Da li se ikada desilo da se iz apsolutno nerazumljivih razloga ništa nije razvilo na krevetu, ali ako je porastao, žetva se pokazala mršavom? Najverovatnije, zemljište jednostavno traži da ga napuni ili malo popravi. Đubriva i rotacija useva su dva efektna metoda, ali još je mnogo lakše. Uzgoj heljde kao siderata dozvoljava ne samo da rešava problem sa korovima, već i da omogući zemljištu da ojača.

Gajenje heljde

Ova kultura se apsolutno ne plaši čak i jake suše i zaslužuje je od toga. Ali sa mrazima stvari su drugačije. Najmanja hlađenja mogu potpuno uništiti sadnju. Zbog toga su preporučeni datumi za setvu ajdova za svaki region malo različiti, ali padaju u periodu kada mrazi nisu baš opasni. Obično je ovo druga polovina maja - početak juna.

Jedinstvena i istovremeno neprocenjiva korist od uzgoja je mogućnost heljde bez problema da raste čak i na onim parcelama gdje nije bilo moguće ništa da raste. Uzgoj ove kulture preporučuje se na zemljištu siromašnih i teških. Ako imate umesto kreveta malu baštu, treba ga saditi između drveća. Ali čim počinje cvetni period, svi se spuštaju ili su sahranjeni u zemlji.

Prema preporukama, travna heljda se koristi u tri svrhe:

  1. Kada je zemljište potpuno neprikladno za erekciju, oživljava se. Na samom kraju proljeća, trava je posejana, odmah po početku cvetanja, ugrađena je u tlo. Tada se postupak ponavlja dvaput leti i ranu jesen. Poslednje sletanje nije dodirnuto i samo ga zamrznuti. Za drugu sezonu tlo je površno opušteno i spremno za rad.
  2. Metoda sadejstva travne travi iz prve tačke je odlično rešenje ako je zadatak da se oslobodi trave pšenice. Razlika će biti samo u normi sjemenja: ako je za obogaćivanje zemljišta - 7 g / m², ako se setvu heljde za kontrolu korova - 12 g / m².
  3. I konačno, za početnike pčelara i heljde će takođe biti korisno, ali ne kao siderat, ali kao odličan sato.