Vrste emocionalnih stanja

Svi ljudi, na jedan ili drugi način, drže talaca sopstvenih emocija. Neki ljudi uspevaju da ne daju ljutnju drugima, a neko za drugu sekundu pretvori u emocionalni eksploziv. Najinteresantnije je to što, zavisno od dubine emocionalnog stanja, razlikuju se nekoliko njegovih tipova.

Vrste emocionalnih stanja u psihologiji

Klasifikujte sledeće sorte, koje se, inače, osećaju za određeno trajanje, intenzitet različitih iskustava itd .:

  1. Uticaj . Svi su čuli za takvu frazu kao " stanje uticaja ". Ponekad predstavnik kriminalnog svijeta može se osloboditi sudu na osnovu toga što je u vrijeme zločina bio u istoj državi. Dakle, ako o tome detaljnije govorimo, onda je to emocionalni proces koji se odlikuju brzom i brzom akcijom. Vredi napomenuti da se to oseća u kritičnim situacijama, to jest kada je teško da pojedinac okuplja svoje misli i trezno pogleda na neočekivanu situaciju koja se dogodila. Istovremeno u psihologiji, ova emocionalna država, kao što je primetila učenik Freud K. G. Jung, postavlja temelje za pojavu različitih afektivnih kompleksa. Oni se manifestuju na najmanju ponavljanje detalja, slično situaciji koja je izazvala njihov izgled. Neće biti suvišno zapaziti da, u zavisnosti od intenziteta ove emocionalne države, osoba može biti izložena u trenutku uticaja parcijalne ili potpune amnezije.
  2. Senzualnost . Sada ćemo pričati o tome šta je inherentno u svakoj osobi na genetičkom nivou. Ovo je elementarna forma emocija. To su emocionalna boja svakog čina, akcija i samog i ljudi, predmeta, fenomena oko nje. Dakle, gledajući sliku, čovek iz ekstaze uzvikuje: "Ovo je nešto šarmantno!", Na taj način pokazuje svoju senzualnost.
  3. Raspoloženje . Ovo stanje ima umereni ili slabo izraženi karakter. Ovo je prilično subjektivan koncept. Njegov pravac je višestruko. Na primjer, sama pojedinac izgleda da je sretna, ali napolju je teško primetiti, iz okoline koje ga neće odvesti za srećnu osobu.
  4. Strast . Takođe, glavna emocionalna stanja uključuju dugogodišnje iskustvo, čime se čovek usredsređuje na sve svoje sile na objektu svoje strasti. Međutim, ne uvek iz ovog procesa osoba dobija pozitivne emocije. Ponekad se ovo iskustvo pretvara u nešto opsesivno, sada i onda svest preplavljuje misli o subjektu strasti.
  5. Stres . On se, kao i utjecaj, odnosi na konfliktna emocionalna stanja u kojima se javlja mentalna i nervozna prepreka. U ovom slučaju, telo je teško reagovati na situaciju sa potpunom adekvatnošću.