Kako se osećanja razlikuju od emocija?

Često smo opravdavali svoje postupke sa neočekivano preplavljenim osećanjima, a ponekad krijemo sve emocije, koristeći ove koncepte kao sinonime. Možda je istina, nema razlike između osećanja i emocija? Prilikom detaljnijeg ispitivanja ispostavlja se da ovde nema sinonima. Koncepti su, naravno, slični, ali kada jednom shvate njihove definicije, neće ih kasnije moći konfigurirati.

Kako se osećanja razlikuju od emocija?

Naše telo reaguje na promenu spoljašnjih uslova: puls postaje brži, učenici diljuju, diše se usporava, mrazi trče duž tela. A početni podsticaj ovim promjenama daju emocije, što je reakcija na bilo koju situaciju. Emocije su neophodne za očuvanje vitalnih funkcija i imaju direktnu vezu sa zadovoljstvom naših potreba ili nedostatkom toga. Na primer, ako telo treba odmor, u mozgu se stvara emocija , zbog čega se osoba oseća umornom. Ako je ova potreba zadovoljna, onda će se emocija promeniti, ako ne, ona će se povećati. To jest, ove reakcije su situacione, a one povezane sa biološkim potrebama su urođene.

Šta se onda osećanja razlikuju od emocija? Činjenica da nisu urođeni, za razliku od primarnih reakcija, osećanja se ne zasnivaju na trenutnoj situaciji, već na stečenom iskustvu. Takođe se zovu sekundarne, veće emocije, s obzirom na to da su primarni pokreti formacije dali primarne reakcije. Razlika osećanja od emocija je i njihova asocijativnost, implicitnost i složenost u objašnjenju. Na primer, objašnjavamo bes ili iznenađenje u nekoj državi, ali ako pokušamo da shvatimo šta uzrokuje ljubav prema osobi, malo je verovatno da će to raditi. Najverovatnije, sve će se završiti dugotrajnim argumentima, koji neće dati razumijevanje uzroka takvih osećanja. Takođe, razlika između ljudskih osećanja i emocija je dugačak karakter prve i trenutne prirode drugog. Najbliži ljudi mogu uzrokovati iritaciju, žalost, tugu, ali sa rješavanjem neprijatne situacije prolaze, ali ljubav ostaje, a takve trenutne reakcije ne mogu da se oslone na taj osećaj.

Moguće je primetiti razliku osećanja od emocija spoljnom manifestacijom. Emocije izražavaju izrazi lica, način govora, ton glasova, gestovi, brzina razgovora. Osećanja imaju verbalni izraz, a ako ih sakrijemo, one izazivaju određene emocije. Često nam se čini da su ove manifestacije nevidljive, u stvari, okolni ljudi obično razumeju stanje sagovornika. Poenta je u društvenoj funkciji emocija i osećanja, kroz koje su spoljne refleksije emocija stekle stabilnost. Na primer, u besu naduvavamo naše nozdrve i čudimo se nekim otkrićima, otvaramo usta.

Kako se drugačije osećanja razlikuju od emocija? Među sekundarnim trenucima može se primetiti i snaga manifestacije. Trenutne reakcije mogu biti veoma oštre i živopisne, osećanja su, zbog duže traje, mirnija.