Arterijska hipotenzija je sindrom niskog krvnog pritiska. Odlikuje ga indikator nivoa gornjeg (sistolnog) pritiska manji od 100 mm Hg. i gornjem (dijastolnom) pritisku manje od 60 mm Hg. Ozbiljnost ovakvog stanja određuje se ne samo veličinom krvnog pritiska, već i stepenom njegovog smanjenja.
Uzroci arterijske hipotenzije
Arterijska hipotenzija se javlja sa različitim fiziološkim, kao i patološkim uslovima. U 80% slučajeva ovo stanje je rezultat neurocirkulatorne distonije . Ona se, po pravilu, razvija zbog stresa i veoma dugih psihotraumatskih situacija. Takođe, uzroci arterijske hipotenzije su:
- srčana insuficijencija;
- hronični zamor;
- osteohondroza cervikalne službe;
- depresija;
- stalni nedostatak sna;
- hipotiroidizam;
- zarazne bolesti.
Ova vrsta hipotenzije može takođe biti posljedica dehidracije, traume ili anafilaktičnog šoka .
Simptomi arterijske hipotenzije
Fiziološki oblik takvog stanja najčešće ne pruža osećaj nelagodnosti. Ali akutna arterijska hipotenzija uvek nastavlja sa gladnim kiseonikom u mozgu i zbog toga se pacijent primećuje:
- vrtoglavica;
- bledo kože;
- oštećenje vida.
Kod hroničnog tipa bolesti, pacijenti imaju jaku slabost, glavobolju, apatiju i oštećenje memorije. Sa produženom arterijskom hipotenzijom, simptomi kao što su:
- prekomerno znojenje;
- bol u stomaku;
- povraćanje;
- kratak dah.
Lečenje arterijske hipotenzije
Lečenje arterijske hipotenzije vrši se lekovima različitih grupa:
- nootropni agensi (Piracetam ili glicin);
- antidepresivi;
- biljni adaptogeni (tinktura ginsenga, vino magnolije ili aralija);
- cerebroprotektori (Vinpocetin ili Cinnarizine);
- antioksidanti;
- vitamini.
U akutnoj arterijskoj hipotenziji, pacijentu je propisana kardiotonika i vazokonstriktora (Dopamin ili Mezaton), koji pomažu u brzom povećanju i stabilizaciji krvnog pritiska.